Tjedan bez palme

Palmino ulje i mast su jedno od najkorištenijih biljnih ulja na svijetu, ali ujedno i jedno od najkontroverznijih namirnica u prehrambenoj industriji.

Nalazi se u keksima, čokoladnim namazima, grickalicama, sladoledu, margarinu, gotovim jelima, pekarskim proizvodima, ali i u kozmetici, deterdžentima, sapunima i industrijskim proizvodima. Drugim riječima, palma je puno prisutnija nego što većina ljudi misli.

No isto tako, danas znamo da njezinim rafiniranjem nastaju kontaminanti koji su dokazano štetni za zdravlje, a s druge strane, širenje plantaža uljne palme u pojedinim tropskim regijama povezano je s krčenjem šuma, gubitkom prirodnih staništa i bioraznolikosti. Zato je način i mjesto proizvodnje palminog ulja jednako važan kao i sama njegova upotreba. Upravo zato pokrećemo ovaj izazov - tjedan dana bez palme!

Zašto je palmino ulje toliko rašireno?

Palmino ulje dobiva se iz plodova uljne palme, najčešće afričke uljne palme. Riječ je o biljci koja daje vrlo visok prinos ulja, zbog čega je palmino ulje postalo izuzetno privlačno prehrambenoj industriji. Jeftino je, stabilno, dostupno i praktično za proizvodnju velikog broja proizvoda.

Za razliku od mnogih drugih biljnih ulja, palmino ulje ima veći udio zasićenih masnih kiselina. Zbog toga je čvršće i stabilnije na sobnoj temperaturi, što ga čini korisnim u proizvodima koji moraju imati određenu teksturu, oblik ili rok trajanja. Upravo zato često završava u namazima, kremama, keksima, lisnatim tijestima i raznim industrijskim slasticama.

Iz istog ploda mogu se dobiti dvije različite vrste ulja - ono dobiveno iz mesnatog dijela ploda te ono dobiveno iz koštice (jezgre). Ulje iz jezgre ima još veći udio zasićenih masnih kiselina i po sastavu je drugačije od ulja dobivenog iz mesnatog dijela ploda.

U kojim proizvodima se koristi palma?

Jedan od razloga zašto je palmino ulje zanimljivo za ovakav izazov jest to što se često nalazi u proizvodima u kojima ga ne očekujemo. Ljudi ga najčešće povezuju s margarinom ili čokoladnim namazima, ali ono se može pojaviti u puno širem rasponu namirnica.

Istražili smo ScanEat bazu koja ima preko 50 000 proizvoda i čak 5583 proizvoda sadrži palmu u nekom obliku. Najviše je zastupljena u keksima i napolitankama, čokoladama i čokoladnim slasticama te instant jelima poput juha. No kad smo istražili u kojim kategorijama je palma najdominantnija, to su bili keksi i kolači gdje je palma prisutna u preko 60% proizvoda. Detaljnu infografiku možete pogledati ispod.

Zato je prvi korak izazova vrlo jednostavan: uzmite nekoliko proizvoda koje već imate kod kuće i provjerite ih. Velika je šansa da će vas barem jedan proizvod iznenaditi.

Zašto je palmino ulje postalo kontroverzno?

Zdravstveno gledano, palmino ulje ima visok udio zasićenih masti. To ne znači da je svaka mala količina problem, ali znači da nije idealno da proizvodi bogati palminim uljem postanu svakodnevna osnova prehrane, osobito ako se radi o industrijskim slasticama, grickalicama i gotovoj hrani.

Drugi problem nastaje tijekom tehnološke obrade i rafiniranja biljnih ulja, posebno pri visokim temperaturama. Tada nastaju kontaminanti poput glicidil estera masnih kiselina, poznatih kao GE. Iz njih se u probavnom traktu oslobađa glicidol, spoj koji je genotoksičan i kancerogen.

Važno je naglasiti da GE nisu problem isključivo palminog ulja. Mogu nastati i u drugim rafiniranim biljnim uljima. Ipak, palmino ulje prednjači jer je upravo u njemu zabilježena najveća prisutnost takvih spojeva. Modernim postupcima njihove se količine mogu značajno smanjiti, a u EU su danas zakonski ograničene.

Osim glicidil estera, tijekom prerade mogu nastati i drugi spojevi, poput 2-MCPD-a, 3-MCPD-a i njihovih estera. Studije su pokazale da 3-MCPD može imati štetne učinke na bubrege i plodnost muškaraca.

Nažalost, prosječnom kupcu niti jedan od ovih spojeva nije poznat niti se isti navodi na deklaraciji proizvoda. Upravo zato je edukacija izuzetno važna i ono što želimo promicati ovim izazovom.

Ekološka strana palme

Palmino ulje ima još jednu veliku temu: okoliš. Uljna palma je vrlo učinkovita biljka i daje puno ulja po hektaru, ali problem nastaje kada se zbog širenja plantaža krče šume, uništavaju prirodna staništa i ugrožava bioraznolikost.

Neodrživa proizvodnja povezuje se s gubitkom tropskih šuma, pritiskom na životinjske vrste i promjenama u lokalnim ekosustavima.

Zbog toga se u Europi sve više raspravlja o smanjenju upotrebe palminog ulja, posebno u biogorivima, ali i o većoj kontroli dobavnih lanaca. Tema palme više nije samo pitanje cijene i praktičnosti. Postala je pitanje odgovornosti.

Što znači tjedan dana bez palme?

Tjedan dana bez palme ne znači da morate postati savršeni potrošač. Ne znači ni da morate baciti sve što imate kod kuće. Ovaj izazov zamišljen je kao jednostavan eksperiment: pokušajte sedam dana izbjegavati proizvode koji sadrže palmino ulje ili palminu mast.

Ako pronađete palmu u proizvodu koji ste mislili kupiti, pokušajte pronaći alternativu. Ako je ne pronađete, zabilježite to. Ako vas iznenadi neki proizvod, podijelite ga. Cilj je da nakon tih sedam dana bolje razumijemo koliko je palma prisutna u svakodnevnoj prehrani.

Možda ćete otkriti da se nalazi u keksima koje često kupujete. Možda u omiljenom namazu. Možda u grickalicama za djecu. A možda ćete otkriti i dobre alternative koje do sada niste primjećivali.

Zašto ovo radimo?

Zato što je palmino ulje dobar primjer kako moderna prehrambena industrija funkcionira. Jedan sastojak može biti jeftin, praktičan i tehnološki koristan, ali istovremeno otvarati pitanja o zdravlju, okolišu i transparentnosti.

Kada jednom počnete provjeravati palmu na proizvodu, teško će te prestati primjećivati. I upravo je to cilj ovog izazova. Ne da stvorimo strah, nego svijest.

Ako nakon sedam dana budete pažljivije birali kekse, namaze, grickalice ili gotove proizvode, izazov je već uspio. Ako pronađete bolje alternative i podijelite ih s drugima, uspio je još više.

Jer ponekad je dovoljno samo tjedan dana gledati pažljivije da više nikada ne gledamo isto.